Krajnjem korisniku prilagođeni programski jezici za poosobljavanje računalom upravljanih okolina
Povećanom uporabom suvremenih elektroničkih uređaja otvaraju se nove mogućnosti za izgradnju primjenskih programa koji objedinjuju fizički prostor i informacijske sustave u korisniku usmjerene računalom upravljane okoline. Suvremeni prostori opremljeni su različitim vrstama osjetila, upravljača i po...
Saved in:
Published in | Automatika Vol. 53; no. 3; p. 294 |
---|---|
Main Authors | , , |
Format | Paper |
Language | Croatian English |
Published |
KoREMA - Hrvatsko društvo za komunikacije,računarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku
20.08.2012
|
Subjects | |
Online Access | Get full text |
Cover
Loading…
Summary: | Povećanom uporabom suvremenih elektroničkih uređaja otvaraju se nove mogućnosti za izgradnju primjenskih programa koji objedinjuju fizički prostor i informacijske sustave u korisniku usmjerene računalom upravljane okoline. Suvremeni prostori opremljeni su različitim vrstama osjetila, upravljača i pokretačkih uređaja koji vremenski usklađeno upravljaju dinamičkim i događajima poticanim paralelnim procesima. Spregom uslužno usmjerene i događajima poticane arhitekture omogućen je pristup raznorodnim fizičkim uređajima u obliku međusobno sukladnih gradivnih komponenti primjenskih programa. U radu je predložena paradigma izgradnje računalom upravljanih okolina u kojoj se uređajima iz okoline pristupa putem programskih usluga. Za potrebe oblikovanja događajima poticanih tijekova izvođenja programa, oblikovan je poseban skup usluga suradnje i natjecanja. Te usluge ostvaruju osnovne značajke arhitekture zasnovane na događajima, kao što su neizravno međudjelovanje, komunikacija u grupi, objavi/pretplati komunikacija, pokretanje događaja i asinkrone operacije. Na osnovi tih dviju skupina usluga, oblikovana su dva jezika za događajima poticanu kompoziciju usluga. Na primjeru jezika Python, prikazano je preoblikovanje jezika opće namjene u jezik za događajima poticanu kompoziciju usluga namijenjen razvijateljima paralelnih programa primjenom mehanizama jezgre operacijskog sustava. S druge strane, prikazano je oblikovanje i kognitivno vrednovanje tabličnog jezika namijenjenog krajnjem korisniku, gdje oblikovanje primjenskog programa unutar dvodimenzionalne radne plohe nalikuje skiciranju međudjelovanja skupine uređaja na listu papira. |
---|---|
Bibliography: | 89251 |
ISSN: | 0005-1144 1848-3380 |
DOI: | 10.7305/automatika.53-3.84 |