STANJE PČELARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U ovom je radu prikazana analiza stanja pčelarstva u Republici Hrvatskoj, broj i raspodjela pčelara i pčelinjih zajednica, godišnji gubitci pčelinjih zajednica, kao i analiza proizvodnje i potrošnje meda, te uvoza i izvoza meda. Pčelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. U odnosu na pašne potencijal...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published inJournal of Central European agriculture Vol. 9; no. 3; p. 475
Main Authors Svečnjak, Lidija, Hegić, Gordana, Kezić, Janja, Turšić, Martin, Dražić, Maja Marica, Bubalo, Dragan, Kezić, Nikola
Format Journal Article
LanguageCroatian
English
Published Agronomski fakultet Zagreb 28.11.2008
Subjects
Online AccessGet full text

Cover

Loading…
More Information
Summary:U ovom je radu prikazana analiza stanja pčelarstva u Republici Hrvatskoj, broj i raspodjela pčelara i pčelinjih zajednica, godišnji gubitci pčelinjih zajednica, kao i analiza proizvodnje i potrošnje meda, te uvoza i izvoza meda. Pčelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. U odnosu na pašne potencijale i potrebu za oprašivanjem kultiviranog i samoniklog bilja, sadašnje je pčelarstvo nedekvatno razvijeno i raspodjeljeno u različitim regijama. Prema podatcima Hrvtaskog stočarskog centra (2008.), u Hrvatskoj je 2007. godine registrirano 313.978 pčelinjih zajednica [2]. Većina pčelinjih zajednica, odnosno 238.300 (76 %) smješteno je u panonskoj regiji. Druga po zastupljenosti je mediteranska regija sa 59.763 pčelinjih zajednica (19 %), a najmanji broj zajednica, odnosno 15.915 (5 %) nalazi se u gorskoj regiji. U Hrvatskoj se godišnje proizvede približno 5.000 tona meda [8], a potroši tek 2.000 t. Potrošnja meda u Hrvatskoj je vrlo niska, samo 0,4 kg po stanovniku godišnje. Takav omjer proizvodnje i potrošnje meda pruža mogućnost za izvoz. Hrvatska je u 2003. godini izvezla 1.051 t meda, a u 2007. godini 274 t, što ukazuje na značajan opadajući trend izvoza meda. Normalnih 10 % zimskih gubitaka pčelinjih zajednica u Hrvatskoj do 2007. godine, poraslo je u razdoblju 2007./2008. na 55.615 (41,71 %) u panonskoj regiji, 13.892 (37,46 %) u mediteranskoj i 5.359 (32,71 %) u gorskoj regiji. Pčelarstvo bi u Hrvatskoj trebalo biti fleksibilnije kako bi se uklopilo u integrirani poljiprivredni sektor, te usmjerenije zadovoljavanju potreba potrošača sa ciljem postizanja bolje konkurentnosti.
Bibliography:35397
ISSN:1332-9049