Cerebralna paraliza u djece s kongenitalnom citomegalovirusnom infekcijom
Kongenitalna infekcija humanim citomegalovirusom (CMV) najčešća je transplacentarno prenesena virusna infekcija. Zahvaća 1% živorođene novorođenčadi, ali simptomatska je u u samo 10%. Može uzrokovati širok spektar neurorazvojnih poremećaja, kako u skupini simptomatske tako i u skupini asimptomatske...
Saved in:
Published in | Paediatria Croatica Vol. 52; no. 3; p. 159 |
---|---|
Main Authors | , , , , , , |
Format | Paper |
Language | Croatian English |
Published |
Klinika za dječje bolesti Zagreb
18.11.2008
|
Subjects | |
Online Access | Get full text |
Cover
Loading…
Summary: | Kongenitalna infekcija humanim citomegalovirusom (CMV) najčešća je transplacentarno prenesena virusna infekcija. Zahvaća 1% živorođene novorođenčadi, ali simptomatska je u u samo 10%. Može uzrokovati širok spektar neurorazvojnih poremećaja, kako u skupini simptomatske tako i u skupini asimptomatske novorođenčadi: zamjedbenu gluhoću, cerebralnu paralizu (CP), mentalnu retardaciju (MR) i epilepsiju. Prikazujemo šestero djece sa cerebralnom paralizom i njihove nalaze magnetske rezonancije/računalne tomografije mozga u ispitivanoj skupini od ukupno 39-ero djece s dokazanom kongenitalnom CMV infekcijom. Od 39-ero djece, 14-ero ih je bilo simptomatskih u novorođenačkoj dobi. Ostalo 25-ero asimptomatske dojenčadi upućeno je na dijagnostičku obradu nakon novorođenačke dobi (1,5-18 mjeseci), zbog neuroloških odstupanja praćenih mikrocefalijom i/ili gastrointestinalnih poremećaja. Dvoje djece upućeno je na dijagnostičku obradu zbog zamjedbene gluhoće. U sve djece infekcija CMV-om dokazana je specifičnim serološkim testovima, CMV DNA PCR i/ili izolacijom virusa u urinu. Neurorazvojni ishod u sve 39-ero djece praćen je tijekom 2-11 godina s ponavljanim neurološkim pregledima, ispitivanjem sluha, oftalmološkim pregledima, procjenom mentalnog razvoja, uključujući razvoj govora i ponašanja. CP je klasificiran prema prijedlogu SCPE-a (Surveillance of Cerebral Palsy in Europe), uključujući funkcionalno stupnjevanje: grubih, GMFCS-a (Gross Motor Functional Clasisfication System) i finih BFMF-a (Bimanual Fine Motor Function) motoričkih funkcija. Od 14-ero simptomatske djece, njih petero sa CP-om imalo je višestruka teža odstupanja i mikrocefaliju, a od asimptomatske samo jedno. Od šestero djece sa cerebralnom paralizom četvero je imalo diskinetski CP, dvoje V. stupanj i dvoje IV. stupanj prema GMFCS-u i BFMF-u. Dvoje je imalo bilateralno spastični CP III. stupanj prema GMFCS-u i BFMF-u. CT/MRI pokazali su kompleksne malformacije mozga: u dvoje djece polimikrogiriju, hipoplastični cerebelum i korpus kalozuma. Drugo dvoje djece imalo je multifokalnu leukoencefalopatiju s temporalnim cistama. CT mozga jednog djeteta pokazao je pahigiriju, leukoencefalopatiju, paraventrikularnu cistu, kalcifikacije i hipoplastičan cerebelum. U jednog asimptomatskog djeteta MRI je pokazao atrofiju mozga, hipomijelinizaciju i hipoplaziju korpus kalozuma.
Zaključak: 6/39-ero ispitivane djece s kongenitalnom CMV infekcijom ima CP i pridružena teška i višestruka neurorazvojna odstupanja. Petero od 39-ero djece sa CP-om pripadalo je skupini simptomatske kongenitalne CMV infekcije. MRI i CT mozga pokazali su složene razvojne anomalije mozga: troje djece je imalo tešku kortikalnu disgenezu, hipoplaziju cerebeluma i korpus kalozuma, dvoje multifokalnu leukoencefalopatiju s temporalnim cistama, a jedno difuznu atrofiju mozga. Vrsta i opseg razvojnih anomalija u djece sa CP-om i kongenitalnom CMV infekcijom povezani su s vremenom nastanka kongenitalne CMV infekcije. |
---|---|
Bibliography: | 29604 |
ISSN: | 1330-1403 1846-405X |