MAPIRANJE USTAVNOG TERENA RANJIVOSTI U PANDEMIJI KORONAVIRUSA: HRVATSKI SLUČAJ

U radu se istražuje implicitna teorija Ustava Republike Hrvatske koja je oblikovala pristup hrvatske države pandemiji koronavirusa. Tvrdi se kako je pandemija kao središnje pitanje, barem u hrvatskim konstitucionalističkim krugovima nametnula problem odnosa činjenica i ustavnih vrednota, struktura i...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published inZbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) Vol. 43; no. 2; p. 451
Main Authors Barić, Sanja, Miloš, Matija
Format Journal Article
LanguageCroatian
English
Published Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci 30.06.2022
Subjects
Online AccessGet full text

Cover

Loading…
More Information
Summary:U radu se istražuje implicitna teorija Ustava Republike Hrvatske koja je oblikovala pristup hrvatske države pandemiji koronavirusa. Tvrdi se kako je pandemija kao središnje pitanje, barem u hrvatskim konstitucionalističkim krugovima nametnula problem odnosa činjenica i ustavnih vrednota, struktura i normi. Iako je na prvi pogled tek preslika naše opće nesposobnosti snalaziti se na nesigurnom terenu nepredviđene zaraze, problem se istražuje kao specifično pitanje ustavne teorije. Cilj je rada ispitati njegove implikacije na ustavnu dimenziju ranjivosti. Kako bi se u tome uspjelo, iz postojeće se literature preuzima prikaz načina na koje se ustave može dovesti u vezu s činjenicama. Te se uvide primjenjuje na ustavnost pandemijskih mjera koje je uvela hrvatska država. Time se stvara prikaz nesigurnog terena, na kojem vršenje državne vlasti i njezina ograničenja stoje na tankom ustavnom temelju. On isključuje čitav raspon supstantivnijih tumačenja Ustava. Zaključno se utvrđuje da takva interpretacija pokazuje da je u pandemiji uvelike sužena ustavna osnova za prepoznavanje i otklanjanje ranjivosti.
Bibliography:279918
ISSN:1330-349X
1846-8314
DOI:10.30925/zpfsr.43.2.8