Stan Vladka Mačeka u Zagrebu i farma u Kupincu: Simbolička mjesta moći (Sažetak)

Nakon smrti Stjepana Radića (1928.) i uspostavljanja diktature kralja Aleksandra (1929.), sve su političke stranke u Kraljevini Jugoslaviji bile zabranjene, a ni nakon obnove političkog života 1935. stranke nisu bile u potpunosti legalizirane. Ta je činjenica presudno utjecala na unutarnju strukturu...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published inStudia ethnologica Croatica Vol. 33; no. 1; p. 149
Main Author Šute, Ivica
Format Paper
LanguageCroatian
English
Published Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 24.12.2021
Subjects
Online AccessGet full text

Cover

Loading…
More Information
Summary:Nakon smrti Stjepana Radića (1928.) i uspostavljanja diktature kralja Aleksandra (1929.), sve su političke stranke u Kraljevini Jugoslaviji bile zabranjene, a ni nakon obnove političkog života 1935. stranke nisu bile u potpunosti legalizirane. Ta je činjenica presudno utjecala na unutarnju strukturu najjače hrvatske političke stranke u međuratnome razdoblju, Hrvatske seljačke stranke. Umjesto dotadašnjih stranačkih organa (Skupština, Glavni odbor) ključne je odluke donosio uski krug članova stranke okupljenih oko novog predsjednika – Vladka Mačeka. Njegova farma u Kupincu, kao i odvjetnički ured u Deželićevoj ulici u Zagrebu, postali su pravo sjedište stranke i hrvatskog seljačkog pokreta, kao i simbolična središta paralelne političke moći. Cilj ovoga rada je analizirati značenja novih mjesta moći i njihov ideološki značaj u hrvatskom seljačkom pokretu tridesetih godina 20. stoljeća.
Bibliography:268253
ISSN:1330-3627
1848-9532
DOI:10.17234/SEC.33.8