Stan Vladka Mačeka u Zagrebu i farma u Kupincu: Simbolička mjesta moći (Sažetak)
Nakon smrti Stjepana Radića (1928.) i uspostavljanja diktature kralja Aleksandra (1929.), sve su političke stranke u Kraljevini Jugoslaviji bile zabranjene, a ni nakon obnove političkog života 1935. stranke nisu bile u potpunosti legalizirane. Ta je činjenica presudno utjecala na unutarnju strukturu...
Saved in:
Published in | Studia ethnologica Croatica Vol. 33; no. 1; p. 149 |
---|---|
Main Author | |
Format | Paper |
Language | Croatian English |
Published |
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
24.12.2021
|
Subjects | |
Online Access | Get full text |
Cover
Loading…
Summary: | Nakon smrti Stjepana Radića (1928.) i uspostavljanja diktature kralja Aleksandra (1929.), sve su političke stranke u Kraljevini Jugoslaviji bile zabranjene, a ni nakon obnove političkog života 1935. stranke nisu bile u potpunosti legalizirane. Ta je činjenica presudno utjecala na unutarnju strukturu najjače hrvatske političke stranke u međuratnome razdoblju, Hrvatske seljačke stranke. Umjesto dotadašnjih stranačkih organa (Skupština, Glavni odbor) ključne je odluke donosio uski krug članova stranke okupljenih oko novog predsjednika – Vladka Mačeka. Njegova farma u Kupincu, kao i odvjetnički ured u Deželićevoj ulici u Zagrebu, postali su pravo sjedište stranke i hrvatskog seljačkog pokreta, kao i simbolična središta paralelne političke moći. Cilj ovoga rada je analizirati značenja novih mjesta moći i njihov ideološki značaj u hrvatskom seljačkom pokretu tridesetih godina 20. stoljeća. |
---|---|
Bibliography: | 268253 |
ISSN: | 1330-3627 1848-9532 |
DOI: | 10.17234/SEC.33.8 |