Zapošljavanje doktora veterinarske medicine u razdoblju od 2010. - 2019

• Published in: Veterinarska stanica Vol. 51; no. 4; p. 393
• Main Authors: Pavlak, Marina, Pašić, Selim, Tadić, Marko, Volarević, Boris, Cvitković, Denis
• Format: Paper
• Language: Croatian; English
• Published: Hrvatski veterinarski institut 12.06.2020
• Subjects: increased employment; labour market; povećano zapošljavanje; tržište rada; veterinari; veterinarians
• ISSN: 0350-7149; 1849-1170
• DOI: 10.46419/vs.51.4.8

Zapošljavanje veterinara jedan je od pokazatelja smjera razvoja gospodarstva i kvalitete odnosa čovjeka i prirode od koje živi. O zaposlenosti veterinara već su u nekoliko navrata pisali neki autori. U ovome radu željeli smo ustvrditi kakva su kretanja nezaposlenosti i zapošljavanja veterinara prema podatcima iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u razdoblju od 2010. - 2019. HZZ je javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske ustrojena Zakonom o tržištu rada (Narodne novine 118/2018) i ima ključnu ulogu u reguliranju ponude i potražnje na tržištu rada Republike Hrvatske. Prosječan broj zapošljavanih veterinara bio je veći od prosječnog broja veterinara registriranih u evidenciji HHZ-a. Godišnje je prosječno tražen 181 veterinar, zapošljavano ih je 160, a prijavljivano 143. Potražnja za veterinarima bila je veća od ponude. Veterinari su se zapošljavali brže od prosjeka zapošljavanja osoba s fakultetskom diplomom, većinom u roku do 180 dana te ih je vrlo mali broj bio u dugotrajnoj nezaposlenosti. Najviše ih je zapošljavano u kategoriji mladih (do 30 godina), a najviše su se zapošljavali oni bez radnog staža. Zapošljavano je više žena nego muškaraca. Najviše ih je zapošljavano u Gradu Zagrebu, što je istovremeno odraz razmjerno niske stočarske proizvodnje i depopulacije ruralnih područja koja su tradicionalno glavni i najsigurniji izvor zapošljavanja za veterinare. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD) veterinari su se zapošljavali u gotovo svim skupinama djelatnosti što im omogućava veću fleksibilnost zapošljavanja i veću mobilnost na tržištu rada. Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NKZ), najviše se veterinara zapošljavalo u rodu 2 (stručnjaci i znanstvenici), vjerojatno zato što je veterinarstvo regulirana profesija. To istovremeno znači da ih se mali broj zapošljavao na razinama obrazovanja nižima od stečene. Zapošljavanje veterinara bilo je razmjerno kvalitetnije nego u drugih fakultetski obrazovanih radnika zbog razmjerno većeg udjela prijavljenih slobodnih radnih mjesta na neodređeno vrijeme. Regresijska jednadžba pokazala je da je broj ponuđenih radnih mjesta za veterinare u promatranom razdoblju rastao za nešto više od 9 radnih mjesta godišnje što upućuje na moguće povećanje potražnje za veterinarima u budućem razdoblju. Isti trend vidljiv je i iz projekcije budućih kretanja na tržištu rada koja je predviđala porast broja zaposlenih veterinara u razdoblju od 2014. do 2020. te povećani broj odlazaka u mirovinu. Svi ovi podatci pokazuju da je potrebno povećati broj veterinara, ali isto tako i podizati razinu njihovih kompetencija zbog povećavanja konkurencije na europskom i svjetskom tržištu rada.