USPOREDBA POJAVNOSTI HIPERURICEMIJE I GIHTA NA OTOKU KORČULI I OTOKU VISU S GRADOM SPLITOM I NJEGOVOM OKOLICOM

• Published in: Liječnički vjesnik Vol. 139; no. 5-6; p. 144
• Main Authors: POLAŠEK, OZREN, MULIĆ, ROSANDA, PRANIĆ, SHELLY, JERONČIĆ TOMIĆ, IRIS
• Format: Paper
• Language: Croatian; English
• Published: Hrvatski liječnički zbor 01.07.2017
• Subjects: Croatia – epidemiology; Feeding behavior; Genski polimorfizam; Giht – epidemiologija, genetika, povijest; Glucose transport proteins, facilitative – genetics; Gout – epidemiology, genetics, history; Hiperuricemija – epidemiologija, genetika; Hrvatska – epidemiologija; Hyperuricemia – epidemiology, genetics; Incidence; Mokraćna kiselina – metabolizam, u krvi; Polymorphism, genetic; Prehrambene navike; Proteinski nosači za glukozu – genetika; Risk factors; Rizični čimbenici; Uric acid – blood, metabolism; Učestalost
• ISSN: 0024-3477; 1849-2177

Sažetak. Giht (ulozi) primjer je povezanosti životnih navika i pobola. 19. je stoljeće „zlatni vijek“ za ovu bolest, simbol bogatstva. U projektu 10.001 Dalmatinac proučavana je mokraćna kiselina kod populacije Korčule i Visa, a rezultat je nalaz gena SLC2A9. U istraživanjima interakcije genetskih varijanta gena i prehrambenih navika rezultati upućuju na to da u muškaraca imamo latentnu bolest koja u manjem postotku prelazi u manifestnu. Kod žena obrazac govori o velikim promjenama metabolizma mokraćne kiseline u menopauzi. Učestalost hiperuricemije veća je od one u stanovništvu obale, povećava se u dobi oko 50 godina. Porast učestalosti kod žena uočen je u vrlo starim dobnim skupinama. Istraživanja načina života i nasljednih osobina navode na razmatranje genetskog profila kao važne odrednice ustroja zdravstvenog ­sustava u tim sredinama. Kreiranje lokalne zdravstvene politike trebalo bi uključiti spoznaje o genetskom profilu i lokalne uvjete, bez jedne politike za sve populacije.