Kako dokazujemo dnevni i godišnji smjer Zemljine vrtnje

Svakodnevno smo svjedoci prividnoga kruženja Sunca po nebeskom svodu. Ono izlazi na istoku, u podne dolazi u najvišu točku iznad obzora i na koncu zalazi na zapadu. Zvijezde, kao pričvršćene za nebeski svod, prividno se okreću zajedno s njim. Izmjenjuju se obdanica1 (svijetli dio dana) i noć. A tije...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published inKartografija i geoinformacije Vol. 13; no. 22; p. 98
Main Author Špoljarić, Drago
Format Web Resource
LanguageCroatian
English
Published Hrvatsko kartografsko društvo 29.12.2014
Online AccessGet full text

Cover

Loading…
More Information
Summary:Svakodnevno smo svjedoci prividnoga kruženja Sunca po nebeskom svodu. Ono izlazi na istoku, u podne dolazi u najvišu točku iznad obzora i na koncu zalazi na zapadu. Zvijezde, kao pričvršćene za nebeski svod, prividno se okreću zajedno s njim. Izmjenjuju se obdanica1 (svijetli dio dana) i noć. A tijekom godine, zbog prividnoga godišnjega gibanja Sunca, dolazi do izmjene godišnjih doba u kojima se pojavljuju različita zviježđa. Te neposredno vidljive dnevne i godišnje izmjene posljedice su stvarnih Zemljinih gibanja - Zemljine dnevne i godišnje vrtnje (rotacije i revolucije) i nisu jednostavno protumačive bez razumijevanja Zemljinih vrtnji. Za razumijevanje prividnoga dnevnog i godišnjeg gibanja i smjera gibanja Sunca i zvijezda (zvjezdanog svoda), vrlo je važno znati gdje smo na Zemlji na kojem geografskom položaju, odnosno znati strane svijeta. Pritom moramo voditi računa i o smjeru Zemljine rotacije i revolucije. Kakav je dakle dnevni ili godišnji smjer Zemljine vrtnje prema smjeru vrtnje kazaljke(a) na satu i kako ga dokazujemo?
Bibliography:142489
ISSN:1333-896X
1848-0713