Depresija i somatizacija u pacijenata s temporomandibularnim poremećajima

Istraživanja upozoravaju na povišenu somatizaciju, stres, anksioznost i depresiju u pacijenata s temporomandibularnim poremećajima (TMP-om) te je pokazana čvrsta povezanost između anksioznosti, općih somatskih tegoba i bolova vezanih uz TMP. Svrha istraživanja bila je odrediti razlike u rezultatima...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published inActa stomatologica Croatica Vol. 40; no. 1; p. 35
Main Authors Ćelić, Robert, Jerolimov, Vjekoslav, Pandurić, Josip, Haban, Vesna
Format Paper
LanguageCroatian
English
Published Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko Stomatološko društvo - Hrvatskog liječničkog zbora 01.03.2006
Subjects
Online AccessGet full text

Cover

Loading…
More Information
Summary:Istraživanja upozoravaju na povišenu somatizaciju, stres, anksioznost i depresiju u pacijenata s temporomandibularnim poremećajima (TMP-om) te je pokazana čvrsta povezanost između anksioznosti, općih somatskih tegoba i bolova vezanih uz TMP. Svrha istraživanja bila je odrediti razlike u rezultatima depresije i somatizacije u pacijenata različitih dijagnostičkih skupina osi I DKI/TMP i istražiti ulogu psiholoških čimbenika (depresije i somatizacije) u TMP-u. Izabrana su 154 pacijenta (37 muškaraca i 117 žena; srednja dob 39.0 ± 14.5 godina) iz DKI/TMP kategorije s klinički ustanovljenim TMP-om. Pacijenti su na temelju različitih dijagnostičkih skupina pomoću DKI/TMP osi I klasificirani u 7 skupina. Razlike prosječnih SCL-90 rezultata depresije i somatizacije između dijagnostičkih skupina uspoređene su jednosmjernom analizom varijance i Scheffeovim post hoc testovima na razini značajnosti od 0,05. Učestalost različitih dijagnostičkih skupina bila je sljedeća: skupina 1 (mišićni poremećaj, MP) - 35,7%; skupina 2 (pomak diska, PD) - 18,2%; skupina 3 (artralgija, artritis, artroza, AAA) - 7,8%; skupina 4 (MP+PD) - 9,1%; skupina 5 (MP+AAA) - 13,0%; skupina 6 (PD+AAA) - 9,1% i skupina 7 (MP+PD+AAA) - 7,1%. Većina pacijenata imala je jednu dijagnozu (61,7%), a ostali dvije ili više njih (38,3%). Oko 19,5% kliničkih pacijenata s TMP-om imalo je povišene rezultate depresije, a 27,3% ih je iskusilo izražene razine nespecifičnih fizičkih simptoma. Samo 6 pacijenata (21,4%) imalo je visok stupanj nefunkcioniranja s umjerenom do teškom ograničenošću (pacijenti s psihosocijalnom disfunkcijom). Pacijenti kod kojih su dijagnosticirani miofacijalna bol i artralgija (skupina 5 i 7) imali su znatno više razine depresije i somatizacije u odnosu prema pacijentima kod kojih je dijagnosticiran pomak diska (skupina 2). Ti podaci pokazuju da screening i liječenje depresije i somatizacije trebaju biti sastavni dio ispitivanja i obrade pacijenata s TMP-om.
Bibliography:11548
ISSN:0001-7019
1846-0410