The effect of aging on various physical and mechanical properties of Scotch pine wood used in construction of historical Safranbolu houses/Utjecaj starenja na neka fizikalna i mehanicka svojstva skotske borovine upotrebljavane za gradnju povijesnih kuca u Safranbolu

• Published in: Drvna industrija Vol. 65; no. 3; p. 191
• Main Authors: Yorur, Huseyin, Kurt, Seref, Yumrutas, H. Ibrahim
• Format: Journal Article
• Language: English
• Published: Sveuciliste U Zagrebu 01.09.2014
• ISSN: 0012-6772
• DOI: 10.5552/drind.2014.1328

Wood has been a favourite construction material since the ancient times because of its natural beauty and excellent properties, such as high specific strength, heat insulation and ease of handling and processing. It was also used in Safranbolu, where Turkish Ottoman civil architectural samples have been carefully protected and preserved without losing their originality. It was inscribed to "The World Heritage List" by UNESCO in 1994. In this study, density, Brinell hardness and compression strength perpendicular to the grain of Scotch pine (Pinus Sylvestris Lipsky.) wood, from the floor joist of 10 different demolished historical Safranbolu houses for 10 different years, were determined and compared with those of wood from freshly cut trees. The highest decrease in compression strength perpendicular to the grain of salvaged Scotch pine wood used as floor joist for 210 years was nearly 27 percent lower than those of wood from freshly cut Scotch pine. The results indicate that the physical properties, Brinell hardness and compression strength perpendicular to the grain of the Scotch pine wood were significantly affected by the 210-year service life. Keywords: historical Safranbolu houses, historical wood flooring, cultural heritage, density, Brinell hardness, compression strength perpendicular to the grain Drvo je jos od antickih vremena zbog svoje prirodne ljepote i izvrsnih svojstava kao sto su velika specificna cvrstoca, toplinska izolacija i jednostavnost rukovanja i obrade cesto upotrebljavano kao gradevni materijal. Ono je za tu namjenu iskoristavano i u Safranbolu, gdje su tursko-osmanski civilni arhitektonski primjerci pazljivo zasticeni i ocuvani bez narusavanja njihova originalnog izgleda. Ta je kulturna bastina 1994. godine upisana u Popis svjetske bastine UNESCO-a. U ovom su istrazivanju prikazani rezultati mjerenja gustoce, tvrdoce prema Brinellu i tlacne cvrstoce okomito na vlakanca na uzorcima drva skotskog bora (Pinus sylvestris Lipsky.) napravljenima od podnih greda iz deset razlicitih demoliranih povijesnih kuca iz Safranbola iz deset razlicitih godina. Te su vrijednosti usporedene s vrijednostima izmjerenima na uzorcima od drva svjeze srusenih stabala skotskog bora. Najvece smanjenje tlacne cvrstoce okomito na vlakanca izmjereno je na uzorcima od skotske borovine koja je 210 godina sluzila kao podna greda. Ta je tlacna cvrstoca bila gotovo 27 % manja od tlacne cvrstoce drva svjeze srusenih stabala skotskoga bora. Rezultati pokazuju da je na fizikalna svojstva skotske borovine, tvrdocu prema Brinellu i cvrstocu okomito na vlakanca znatno utjecalo 210 uporabnih godina. Kljucne rijeci: povijesne kuce u Safranbolu, povijesni drveni pod, kulturna bastina, gustoca, tvrdoca prema Brinellu, tlacna cvrstoca okomito na vlakanca