Uloga obiteljskih i školskih čimbenika u razvoju problematične uporabe interneta i problema mentalnoga zdravlja

• Published in: Psychological Topics Vol. 33; no. 2
• Main Author: Luka Stanić
• Format: Journal Article
• Language: English
• Published: University of Rijeka 01.07.2024
• Subjects: adolescenti; mentalno zdravlje; problematična uporaba interneta; psihološka kontrola; psihološke potrebe
• ISSN: 1332-0742; 1849-0395

Cilj je istraživanja bio ispitati ulogu majčine psihološke kontrole i nezadovoljenja psiholoških potreba u školskome okruženju u razvoju problema mentalnoga zdravlja i problematične uporabe interneta. U istraživanju su sudjelovala 342 adolescenta iz triju zagrebačkih srednjih strukovnih škola (Mdob= 16.45, SD = 0.533), od čega 174 mladića. U istraživanju su ispitani percipirana majčina psihološka kontrola, nezadovoljenje potrebe za autonomijom i kompetentnošću u školskome okruženju, simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa te problematična uporaba interneta. Rezultati pokazuju da djevojke iskazuju više razine problematične uporabe interneta i problema mentalnoga zdravlja nego mladići. Analizom traga utvrđen je izravan učinak majčine psihološke kontrole na nezadovoljenje potreba te na internalizirane probleme. Rezultati pokazuju da je nezadovoljenje potreba medijator između psihološke kontrole, internaliziranih problema te problematične uporabe interneta. Također, stres je medijator između psihološke kontrole i problematične uporabe interneta, ali samo kod djevojaka. Istraživanje doprinosi razumijevanju problematične uporabe interneta među adolescentima u Hrvatskoj. Preciznije, istraživanje potvrđuje teorijske pretpostavke teorije samoodređenja da se negativni učinci psihološke kontrole povezane s uspjehom mogu odraziti na druge kontekste, poputškolskoga okruženja, i dovesti do nezadovoljenja potreba u tome okruženju. To naposljetku može dovesti do negativnih posljedica za dobrobit adolescenata u obliku problema s mentalnim zdravljem i problematične uporabe interneta. Rezultati istraživanja mogu poslužiti pri kreiranju intervencija za poboljšanje školskoga okruženja te za usvajanje strategija suočavanja s nezadovoljenjem psiholoških potreba da bi se spriječili problematična uporaba interneta i internalizirani problemi.