Rad s pojedincima i porodicama koje su u riziku od radikalizacije ili su radikalizirane: priručnik za stručnjake

• Main Authors: Brkić Šmigoc, Jelena, Mujagić, Mirela, Šušnica, Srđan, Haračić-Nović, Indira, Zuković, Aner
• Format: eBook
• Language: Bosnian
• Published: Bosnia and Herzegovina Atlantic Initiative: A Non-Governmental Organization for the Promotion of Euro-Atlantic Values in BH 2019; Atlantska inicijativa: Udruženje za promicanje euroatlantskih integracija BiH
• Subjects: Clinical psychology; Family and social welfare; Studies in violence and power; Welfare systems; BiH; radicalization
• ISBN: 9789926465056; 9926465056

Atlantska inicijativa se od 2009. aktivno bavi istraživanjima, obukama te informiranjem stručne i šire javnosti o različitim sigurnosnim izazovima u Bosni i Hercegovini, uključujući izazove koje nose ekstremizam i radikalizacija. U cilju izgradnje znanja i jačanja preventivnih kapaciteta Atlantska inicijativa je projektom Smanjenje rizika i rehabilitacija – prevencija radikalizacije, koji podržava Norveška ambasada u Sarajevu, u 2018. godini pokrenula rad sa panelom stručnjaka koji rade u oblasti psihologije i psihoterapije, socijalnog rada, rehabilitacije u zatvorima te sigurnosti radi razmatranja na koji način djelovati u kontaktu i radu s radikaliziranim porodicama i pojedincima, ili onima koji su u riziku od radikalizacije. U Evropi su praktičari s prve linije (profesionalci iz javnog sektora) identificirani kao ključna grupa koja može doprinijeti identificiranju pokazatelja radikalizacije i prevenciji rizika. Svoje djelovanje zasnivaju prvenstveno na međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, zatim relevantnim strategijama, zakonskoj regulativi države (pogotovo krivičnim zakonima) te etičkim kodeksima. Međutim, kako dosadašnja iskustva ukazuju, zaposlenici u javnom sektoru (frontline practitioners) u Bosni i Hercegovini nemaju uvijek potrebna znanja o ovom fenomenu koja bi im omogućila adekvatnu procjenu razine individualne osjetljivosti niti mogućnost da prikupe dodatne informacije (osim ponašanja i izgleda) da podrže svoju procjenu o kompleksnosti slučaja i njegovim glavnim uzrocima. Shodno tome, podizanje svijesti, znanja i vještina ključno je prije nego što se implementira sistematski pristup praćenju i analizi rizika i preventivnim programima. Stručnjaci na panelu su iz vlastitog profesionalnog iskustva ponudili odgovore na pitanja poput: Kako pristupiti prevenciji radikalizacije, nasilnog i nenasilnog ekstremizma? Koje ciljne grupe su najizloženije radikalizaciji i kako ih klasificirati? Koji su znakovi/pokazatelji prepoznavanja procesa radikalizacije u domaćem i različitim profesionalnim kontekstima? Koje su prepreke da se nakon prepoznavanja adekvatno reagira u našem lokalnom ili profesionalnom kontekstu? Šta su prepreke da se dođe do osoba u riziku, naprimjer žena koje trpe nasilje, navijača, radikaliziranih mladih, pripadnika paradžemata ili njihovih porodica? Koja znanja i mehanizmi su potrebni za uspješnu prevenciju i intervenciju? Kakva je podrška sistema? Osim toga, kroz rad, učesnici su istakli neke od glavnih problema s kojima se susreću u ostvarivanju kontakta i radu s osobama koje su radikalizirane ili su u vrlo visokom riziku od radikalizacije, a to su: - Štura znanja o ranim znakovima radi- kalizacije, o pravilnom pristupanju ako pojedincu tako i njihovim porodicama/ zajednici, te o učinkovitim intervencijama; - U radu se pristupa post festum – javni servisi poput centara za socijalni rad ili centara za mentalno zdravlje često po- stupaju tek po prijavama (kada nastane neki problem, npr. s djetetom u školi ili u slučajevima nasilja u porodici), ali ne idu ususret tim zajednicama i osobama s preventivnim intervencijama i uključi- vanjem pojedinaca i grupa u zajednicu; Kada profesionalci i prepoznaju neke od znakova, kao što je naprimjer isključiv stav i zabrana roditelja da žensko dijete pohađa nastavu fizičkog odgoja iako je obavezna, ne znaju kako djelovati te u kojoj mjeri ih druge institucije sistema prate u realizaciji aktivnosti koje trebaju poduzeti. Tokom svoga rada panel se susreo s nizom izazova i dilema, ali u konačnici, i nakon dugotrajnih konsultacija, te kombinacije profesionalnog iskustva i međunarodnih znanja, panel je razvio ovaj priručnik čiji je cilj osnažiti stručnjake u radu s radikaliziranim porodicama i pojedincima ili onima koji su u riziku od radikalizacije kako bi mogli djelovati ka ciljevima prevencije i deradikalizacije. Panel je prepoznao niz dilema s kojima se susreće stručna zajednica u pružanju različitih oblika socijalne ili psihološke podrške osobama čiji stil života, narativi i odnos prema društvu značajno odudaraju od općeprihvaćenih demokratskih normi te principa poštivanja individualnih prava, a naročito prava žena. Istovremeno, na osnovu brojnih saznanja, panel je pošao od pretpostavke da stručnjaci u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini do sada nisu educirani o ovim temama kako u svom stručnom obrazovanju tako ni tokom profesionalnih edukacija. Upravo zbog toga ovaj priručnik polazi od osnova kad je riječ o radikalizaciji, ali se dotiče i dubljeg razumijevanja ove problematike. Svi stručnjaci koji su učestvovali u razvijanju priručnika se u nekom obimu u svom radu bave ili psihoterapijom ili psihosocijalnim savjetovanjem. Priručnik se u velikoj mjeri oslanja na teorije i iskustva psihologije, psihoterapije i socijalne psihologije, koja u kombinaciji s iskustvima stručnjaka iz oblasti sigurnosti daje multidisciplinarni okvir za razumijevanje radikalizacije i rizika od radikalizacije. I na kraju, ovaj priručnik ima svrhu i podizanje svijesti šireg kruga stručnjaka (osobe zadužene za provođenje zakona, političari, akademska zajednica, nastavnici) o kompleksnosti ovog fenomena. Priručnik u prva dva poglavlja daje pregled problema radikalizacije, razjašnjava dileme oko definicija i razumijevanja pojmova, pojašnjava faktore ranjivosti i otpornosti, daje pregled pokazatelja radikalizacije, te upozoravajućih i visokorizičnih znakova. Priručnik u poglavlju tri teoretsko i istraživačko znanje prenosi u praktično i daje pregled individualnih i grupnih procesa radikalizacije. U četvrtom poglavlju priručnika date su preporuke i razrađenije strategije kako u direktnom kontaktu s porodicama i pojedincima adresirati ponašanja i porodične obrasce koji su utemeljeni na radikalnim narativima i shvatanjima.