USPJEŠNOST PROGRAMA EUROPSKE UNIJE U POTICANJU I FINANCIRANJU KULTURNOG I KREATIVNOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ

• Published in: Pravni vjesnik Vol. 36; no. 3/4; pp. 201 - 227
• Main Authors: Bukvic, Ivana Bestvina, Bjelic, Kristina, Šain, Marija
• Format: Journal Article
• Language: Croatian
• Published: Osijek J.J. Strossmayer University of Osijek 01.07.2020
• Subjects: Europe; Croatia
• ISSN: 0352-5317; 1849-0840
• DOI: 10.25234/pv/10187

Kulturni i kreativni sektor visoko je rangiran prema broju zaposlenih na razini Europske unije (EU) te predstavljaju gospodarsku snagu kod koje je uočena otpornost na negativne gospodarske utjecaje zbog brze i lake prilagodbe tržišnim promjenama i inovacijskim trendovima. Sa svrhom ostvarenja ciljeva Strategije Europa 2020, 2013. godine donesena je Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te je donesena odluka o osnivanju programa Kreativna Europa za razdoblje 2014. - 2020. iz kojeg se osiguravaju sredstva za potporu projektima u kulturnom i kreativnom sektoru. Meðutim, unatoč zastupljenosti u strategijama, preporukama i programima EU-a, uočeno je kako Hrvatskoj nedostaje sustavno praćenje razvoja kulturnog i kreativnog sektora (uključujući i djelatnost informacijskih tehnologija) te kvalitetno pozicioniranje u nacionalnim politikama i strategijama. Predmet je provedenog istraživanja razina uspješnosti Europske unije i njezina regulatornog okvira u poticanju kulturnog i kreativnog sektora u zemljama u razvoju. Pritom je analizirano u kojoj je mjeri Republika Hrvatska usvojila i primjenjuje mogućnosti koje joj pružaju programi EU-a u financiranju projekata kulturnog i kreativnog sektora, analizirajući rezultate programa Kreativna Europa, potprogram Kultura. U radu je provedena komparativna analiza ostvarenih rezultata ovog programa na razini Republike Hrvatske s rezultatima koje ostvaruje Republika Slovenija, ali i druge zemlje Europske unije na osnovi objavljenih službenih podataka predmetnog programa. Istraživanjem je utvrðena pozicija Republike Hrvatske u odnosu na druge zemlje, ali i utjecaj dužine članstva u EU-u i razine inovativnosti na brojnost uspješno ocijenjenih prijava u analiziranom području.