Sigurnost studenata u sveučilišnim laboratorijima

Sveučilišni laboratoriji percipirani su kao mjesta niskog rizika. Međutim, stopa vjerojatnosti nesreća u sveučilišnim laboratorijima, posebice onim koji koriste opasne kemikalije, je veća nego u industrijskim laboratorijima i postrojenjima zbog ležernijeg pristupa i neiskustva studenata. Cilj ovog r...

Full description

Saved in:
Bibliographic Details
Published inSigurnost Vol. 65; no. 2; pp. 201 - 210
Main Authors Dvorski, Matija, Vitale, Ksenija, Janda, Rea
Format Journal Article Paper
LanguageEnglish
Croatian
Published Zagreb Croatian Association of Technical Examiners 03.07.2023
Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d
Subjects
Online AccessGet full text

Cover

Loading…
More Information
Summary:Sveučilišni laboratoriji percipirani su kao mjesta niskog rizika. Međutim, stopa vjerojatnosti nesreća u sveučilišnim laboratorijima, posebice onim koji koriste opasne kemikalije, je veća nego u industrijskim laboratorijima i postrojenjima zbog ležernijeg pristupa i neiskustva studenata. Cilj ovog rada je temeljem sustavnog pregleda literature odrediti najčešće probleme povezane sa sigurnošću studenata u sveučilišnim laboratorijima kao i načine njihova rješavanja/prevencije te donijeti preporuke koje bi se mogle primijeniti uniformno na svim sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Sustavna pretraga elektroničkih baza podataka WoSCC, MEDLINE i Scopus provedena je u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 7. lipnja 2022. godine. Razmatrani su samo recenzirani radovi na engleskom jeziku koji su istraživali sigurnost studenata u laboratorijima diljem svijeta. Najveći broj istraživanja odnosi se na laboratorije u kojima se koriste opasne kemikalije. Istraživanja ukazuju da studenti imaju problema s prepoznavanjem i razumijevanjem piktograma, ne poznaju svojstva osnovnih kemikalija te ne odlažu otpad u pravilne spremnike. Također, istraživanja su pokazala da na sigurnost studenata utječe i psihofizičko stanje, odnosno strah i zabrinutost zbog mogućih ozljeda te socioekonomski status, točnije neadekvatna zaštitna oprema. Studente treba educirati o propisima i praksama sigurnog rada u laboratoriju i GHS piktogramima već od srednje škole. Također, treba izraditi pravilnike o zaštiti studenata ili zaštitu studenata implementirati u postojeći zakonski okvir. Osim toga, trebalo bi izraditi i javno dostupan registar ozljeda prilikom laboratorijskih vježbi. University laboratories are perceived as low-risk places. However, the probability rate of accidents in university laboratories, especially those using hazardous chemicals, is higher than in industrial laboratories and plants due to the more casual approach and inexperience of students. The aim of this paper is to determine the most common problems related to the safety of students in university laboratories, as well as methods of solving/preventing them, and to make recommendations that could be applied uniformly at all universities in the Republic of Croatia. A systematic search of the literature was performed through the electronic databases WoSCC, MEDLINE, and Scopus, from January 1, 2017 to June 7, 2022. Only peer-reviewed articles in English investigating student safety in laboratories around the world were considered. Most studies refer to laboratories where hazardous chemicals are used. Research shows that students have a problem recognising and understanding pictograms, do not know the properties of basic chemicals, and do not dispose of waste in the correct containers. Furthermore, research has shown that students' safety is affected by their psychophysical condition, that is, fear and concern for possible injuries, as well as socioeconomic status, specifically regarding inadequate protective equipment. Students should be educated about the regulations and practises of safe laboratory work and GHS pictograms beginning in high school. In addition, regulations on student protection should be drawn up, or student protection should be implemented in the existing legal framework. In addition, a record of injuries during laboratory practise should be created, as a basis for interventions.
Bibliography:305265
ISSN:0350-6886
1848-6347
DOI:10.31306/s.65.2.6